История в фотографиях Черногория Montenegro

Понедельник, 26 Сентября 2016 г. 10:14 + в цитатник

Crna Gora na starijem slikama ( istorija) - источник

13230205_1161302963920452_6047418762095144467_n (480x348, 50Kb)

Serdar Škrnjo (Filip) Kusovac, Vojvoda Đuro Matanović, Vojvoda Miljan Vuković, Arhimandrit Nićifor Dučić, Vojvoda Krco Petrović, Vojvoda Marko Martinović, Vojvoda Ilija Plamenac. 1876 God.

13221697_1161305550586860_1354140667900146027_n (480x324, 43Kb)

13501717_1184763444907737_1053461511102813644_n (700x445, 86Kb)

Kotorska pljaca

13509101_1184763448241070_2325428383046483434_n (700x441, 73Kb)

13508918_1184763451574403_5927295451190950497_n (700x465, 85Kb)

13516378_1184765221574226_6275936779068313613_n (700x492, 58Kb)

Istorijski letači iz Tivta i Kumbora

13882651_1219117014805713_1315949678181090653_n (700x464, 59Kb)

Avala Budva

13895287_1219124424804972_1543310033433668389_n (640x421, 40Kb)

Gradska tvrdjava zvana "Citadela" na uzvišenom je mjestu. Pretpostavlja se da je nastala prije 840-te godine. Gradski zidovi sastaju sa Citadelom i tako čine jedinstvenu gradsku jezgru višeslojnog sistema fortifikacije. Bunar i skladišta municije osiguravali su dugotrajnu sigurnost gradjana za vrijeme opsade.

13906750_1219124451471636_1349118874816854184_n (640x396, 44Kb)

13892334_1219122591471822_6599860752453006304_n (640x413, 32Kb)

13729109_1209251772458904_3111502970670773397_n (480x331, 44Kb)

15 апреля 1979 года Землетрясение в Югославии Котор

Dan kada je u zemljotresu oštećeno 1.487 objekata,uglavnom domaćinstva, od toga 42% crkava i onih od kulturnog značaja.

30% od oštećenih objekata je upotpunosti srušeno.

Preko 1000 spomenika kulture je stradalo, kao i hiljade umjetničkih djela i vrijedne kolekcije.

Poginula je ukupno 101 osoba u Crnoj Gori, 35 u Albaniji, a više od 100.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.

14203100_1069476376500935_5863739818900042728_n (700x508, 67Kb)

13501920_1184773938240021_1023469263177408143_n (700x558, 53Kb)

1934. godine

13508943_1184773898240025_376423708712841443_n (700x560, 56Kb)

13524280_1184772071573541_1428398666432677469_n (700x671, 52Kb)

Tivat . Početkom 1941. u Pomorskom arsenalu radilo je 1562 radnika, tehničara, inženjera, vojna činovnika, podoficira i oficira.

13507069_1184748564909225_7944123555059463887_n (700x522, 117Kb)

„Teodo“ – Jedini ratni brod koji je nosio ime Tivta

SMS „Teodo“ izgradjen je kao novogradnja broj 501 u brodogradilištu „Stabilimento Tecnico Triestino“ u Trstu. Njegova kobilica položena je 8.januara 1913, a porinuće je uslijedilo 5.januara 1915. Zbog ratnih dejstava na obližnjem italijanskom frontu, nedovršeni SMS „Teodo“ je 6.maja iste godine otegljen u Pulu gdje je u Pomorskom arsenalu obavljeno završno opremanje broda. Izgradnja SMS „Teodo“ završena je 10.februara 1916 u Puli, a nekoliko dana kasnije novi brod je i zvanično upisan u Flotnu listu austro-ugarske Ratne mornarice. Troškovi izgradnje broda iznosili su tadašnjih 3,5 miliona kruna.

SMS „Teodo“ imao je 6.651 BRT, nosivost od 7.000 tona i ukupni deplasman od 13.200 tona. Brod je bio dugačak 137,06 metara, širok 16, 92 metra, sa gazom od 7,7 metara, a pokretao ga je klipni parni stroj trostruke ekspanzije, snage 6.700 ks sa kojim je postizao maksimalnu brzinu od 14 čvorova.

Brod je bio naoružan sa dva protivavionska topa „Škoda“ kalibra 47 mm, a opsluživala ga je posada od 112 članova. Glavnu karakteristiku „Teoda“ predstavljale su 3 velike palubne dizalice-mosta, za to vrijeme potpuno nove i neuobičajene konstrukcije, vrlo slične današnjim prekrcajnim mostovima na modernim kontejnerskim terminalima. Iako se sa ovim dizalicama moglo prekrcati 110 tona na sat, ipak je trebalo punih 19 dana da 50 ljudi uz pomoć dizalica iskrca sav teret od 6.000 tona uglja. Dizalice su se mogle preklopiti, a u rasklopljenom položaju su virile 8,35 metara preko bokova broda.

13239229_1161296723921076_9039103067720223931_n (700x498, 50Kb)

Cetinje 1911 g.

13254548_1161315283919220_5840971330195171268_n (480x345, 16Kb)

Kotor

13239110_1161308657253216_8268775510283745542_n (700x434, 77Kb)

Stari Bar

13221499_1161307257253356_7723488294021700582_n (480x379, 39Kb)

Cettinje,.1911Balsica Pazar

13177827_1152123654838383_5972985295170820950_n (700x525, 82Kb)

Prvi automobili u Crnoj Gori: Čudo koje samo sebe goni Po okončanju radova na izgradnji prvog kolskog puta u Crnoj Gori 1881. godine, zapravo dionice od mjesta Krstac kod Njeguša do Cetinja, a u dužini od 25, 5 kilometara i koji je u tadašnjem listu ''Glas Crnogorca'' opisan kao ''prerezanim preko kršne čapre golijeh Crnogorskih brda'', sve je bilo spremno za – čudo neviđeno.Dogodilo se u veče 5. jula 1902. godine. (Рrinceza Ksenija prva žena koja je vozila auto na Balkanu, čini mi se 1908.)

13174094_1150809544969794_7813572605542820072_n (480x308, 35Kb)

Cetinje Biljarda

13124914_1146917245359024_855061529823193102_n (480x390, 49Kb)

Котор 1862

13076612_1146914588692623_1153916598168602594_n (700x508, 63Kb)

TVRDJAVA KOSMAČ Kosmač je austrijska tvrdjava na Brajićima koja je sagradjena u XIX vijeku. Predstavljala je granicu izmedju Austrougarske i Crne Gore.

Серия сообщений "История и культура":
Часть 1 - Церкви в Герцег-Нови (Черногория)
Часть 2 - Морской музей Пераста
...
Часть 31 - Из черногорской истории
Часть 32 - CRNOGORCI U RUSKO-JAPANSKOM RATU
Часть 33 - История в фотографиях Черногория Montenegro
Часть 34 - Федор фон Карачай. Когда молчат пушки
Часть 35 - Культура Боки Которской
...
Часть 44 - Улица Марка Войновича в Герцег- Нови
Часть 45 - Памятник Св. Петру Цетинскому
Часть 46 - Две маленьких церкви в проливе Вериге

Серия сообщений "Старые фото":
Часть 1 - Rocco Nero (photos)
Часть 2 - Старые фотографии Черногории
...
Часть 8 - Кастельнуово (Херцег-Нови)
Часть 9 - Из истории фотографии
Часть 10 - История в фотографиях Черногория Montenegro